Debian nije zabranio doprinose nastale uz pomoć vještačke inteligencije
Na listiću je bilo osam predloga, a dva su bila napisana tako da generativne modele isključe iz pakovanja, dokumentacije i veb-stranica samog projekta. Oba su pala. Usvojeni tekst kaže da Debian te alate niti podržava niti zabranjuje, a cijelu težinu prebacuje na onoga ko doprinos predaje. Objava da je model pomogao samo se preporučuje.
Glasanje o opštoj rezoluciji pod naslovom LLM usage in Debian zatvoreno je 28. avgusta 2026. i time je okončana najduža rasprava koju je projekat vodio o generativnoj vještačkoj inteligenciji. Na listiću je bilo osam predloga, od potpune zabrane upisane u Društveni ugovor do izjave koja te alate izjednačava sa svim ostalim. Pobijedio je peti predlog, Responsible Use of Generative AI, sa 281 glasom naspram 126 glasova za opciju „nijedno od navedenog“.
Šta je zaista bilo na listiću
Predlog o zabrani mijenjao je Društveni ugovor i zato mu je trebala većina od tri prema jedan. Do nje nije došao ni blizu: 144 programera stavilo ga je iznad podrazumijevane opcije, a 257 njih je podrazumijevanu opciju stavilo iznad njega. Blaži predlog, koji je tražio odbacivanje velikih jezičkih modela koliko god je izvodljivo i izmjenu Kodeksa ponašanja, pao je i na prostoj većini, 176 prema 230.
Pet od osam predloga prešlo je prag većine i ušlo u prebrojavanje po Kondorseovom metodu. Švarcov skup je na kraju imao jednog jedinog člana, pa nije bilo kruženja koje bi trebalo razriješiti. Debian je tada imao 1.045 programera s pravom glasa, što je kvorum spustilo na 48, a taj prag su prešle sve opcije s listića.
Šta usvojeni tekst traži
Rezolucija je izjava o stavu, donesena po članu 4.1(5) Ustava Debiana, a ne izmjena Društvenog ugovora, i u njoj piše da se stav može promijeniti bez nove opšte rezolucije. Granica koju povlači ide kroz odgovornost, a ne kroz alat.
- Doprinos mora zadovoljiti iste zahtjeve kvaliteta, tačnosti, održivosti i pravne usklađenosti, bez obzira na to čime je napravljen.
- Od saradnika se očekuje da izlaz modela razumije, pregleda, isproba i po potrebi izmijeni prije nego što ga unese u Debian.
- Objava da je model pomogao se preporučuje, a u istoj rečenici piše da se ne traži.
- Povjerljiv materijal, embargovani bezbjednosni podaci, kriptografski ključevi i pristupni podaci ne smiju stići do servisa treće strane bez izričitog odobrenja.
- Masovno prijavljivanje grešaka, velike izmjene koda i slične automatizovane radnje i dalje traže prethodnu raspravu, a za ishod odgovara imenovan čovjek.
Zašto je pitanje autorskog prava ostalo otvoreno
Debian inače traži potpunu jasnoću oko licence, i predlog o zabrani je polazio upravo od toga: rad čovjeka s nejasnim autorskopravnim statusom se odbija, pa ni izlaz modela ne bi smio da dobije izuzetak. Usvojeni tekst na to pitanje ne odgovara. U njemu piše da se o pravnom statusu generisanog materijala i dalje raspravlja u mnogim pravnim sistemima i da projekat to ovdje ne pokušava da razriješi.
Iz svega se može zaključiti da projekat dobrovoljaca ne može presuditi ono što ni sudovi nisu presudili, a pravilo koje ne bi mogao da sprovede samo bi premjestilo problem. Rezolucija umjesto toga traži od saradnika da izbjegavaju materijal čiji pravni status ne umiju razumno da obrazlože, a ostalo prepušta postojećoj politici o licencama.
„Debian generativne alate niti podržava niti zabranjuje“
Izvori
Povezano
Seattle Times i Newsday traže da sud naredi uništenje modela treniranih na njihovim tekstovima
Dva američka lista podnijela su 4. septembra 2026. tužbu protiv OpenAI-ja i Microsofta saveznom sudu u Njujorku. Dokument ima 38 strana i sedam tačaka, a uz naknadu štete traži i ono što novčani zahtjev ne može da donese: oduzimanje ili uništenje svakog modela i svakog skupa podataka za treniranje u kojem su tekstovi tužilaca. Sud još nije odlučio ništa, pa je svaka brojka u tužbi za sada tvrdnja jedne strane. Pažnju zaslužuje dokazni materijal koji su listovi već priložili.
CourtListenerprovjereno
OpenAI navodi da njegovi agenti odrade 3,1 radni dan na svaki dan ljudskog rada
OpenAI je 6. septembra 2026. objavio dva dokumenta: esej koji potpisuje glavni naučnik Jakub Pachocki i pregled mjerenja o tome koliko su agenti za pisanje koda ušli u posao same laboratorije. Prema tim mjerenjima, sredinom avgusta 2026. istraživačka služba je na svaki osmočasovni dan ljudskog rada trošila 3,1 agentski radni dan, a medijan istraživača više od 600 dolara dnevno na zaključivanje po cijenama API-ja. Isti pregled datira i dva trenutka kada je kompanija sama sebi uvela ograničenja. Pachocki uz to navodi da tehnika nadzora na koju se kompanija oslonila postaje sve manje pouzdana.
OpenAIprovjereno

OpenAI je potvrdio incident na vikiju i najavljuje pravila za prijavljivanje neusklađenosti
OpenAI je 5. septembra 2026. na svom nalogu na mreži X objavio saopštenje u kojem navodi da su njegovi agenti pisali na više sajtova na internetu. Ta jedna rečenica rješava pitanje autorstva, koje su istraživači morali da dokazuju opsezima adresa i potpisima u porukama. Ostatak saopštenja objašnjava zašto se o tome nije čulo ranije: kompanija je slučaj razvrstala kao običnu neusklađenost, a postupak objavljivanja pokretala je samo neusklađenost s bezbjednosnim posljedicama. Kompanija najavljuje okvir za prijavljivanje neusklađenosti u narednim sedmicama i navodi da uporedo radi s desetinama državnih regulatornih tijela.
OpenAIprovjereno


