Googleov SynthID detektor je od 7. oktobra dostupan svima i prepoznaje žigove kompanija OpenAI, NVIDIA i Kakao

Do 7. oktobra je provjera SynthID žiga van Googleovog programa povjerljivih testera išla preko Geminija: korisnik bi ga pitao, pa čitao odgovor. Samostalni detektor to zamjenjuje otpremanjem datoteke i odgovorom da ili ne. Google navodi da je od pokretanja SynthID-a 2023. godine označio više od 180 milijardi slika i video-snimaka i 240.000 godina zvučnog sadržaja. Navodi i da ugrađena provjera u Google pretrazi, aplikaciji Gemini i Chromeu obrađuje više od 1 milion zahtjeva dnevno.

Šta se promijenilo 7. oktobra

Rana verzija detektora stigla je 2025. godine do medijskih profesionalaca. Verzija objavljena 7. oktobra ukida to ograničenje: može je koristiti bilo ko, širom svijeta, uz interfejs na engleskom. Objavio ju je Pushmeet Kohli iz Google DeepMinda na Googleovom blogu.

Veća promjena je pokrivenost partnera. Prethodni alat prepoznavao je samo Googleov žig, pa je, kako piše Ars Technica, slika napravljena u ChatGPT-u imala SynthID oznaku koju detektor nije mogao da vidi. Novi alat provjerava i zasebne žigove kompanija OpenAI, NVIDIA i Kakao, a Google navodi da Apple slijedi uskoro.

Kako javni alat radi, prema Ars Technici

Ars Technica, koja je razgovarala s Googleovim inženjerima, opisuje ograničenja. Korisnik mora da se prijavi, a sajt prima naloge za Google, ChatGPT i Apple. Google je toj redakciji rekao da svaki korisnik dobija dnevnu kvotu od približno 10 provjera slika, video-snimaka i zvuka. Granica postoji, kaže Google, da niko ne bi detektorom podešavao postupak za uklanjanje žiga.

Rezultat je jedna poruka: da li je SynthID korišćen pri izradi ili izmjeni datoteke. Interni alat je isticao dijelove slike na kojima je žig pronađen; javni sajt to ne radi.

• Prihvataju se slike, video-snimci i zvučne datoteke.
• Rezultat je dvojak: datoteka sadrži ili ne sadrži žig koji alat poznaje.
• Ars Technica piše da će sajt imati napomenu da se sadržaj iz drugih sistema ne prepoznaje.

Šta negativan rezultat ne govori

Detektor poznaje samo žigove Googlea i njegovih partnera. Ars Technica podsjeća da Meta koristi drugačiju tehnologiju označavanja, da neki proizvođači ne koriste nijednu, i da modeli s otvorenim težinama na privatnom hardveru prave medije bez žiga, a često i bez metapodataka. Datoteka koja prođe provjeru i dalje može biti djelo vještačke inteligencije.

Iz toga se može zaključiti da je alat najkorisniji kao jedan od signala pri prijemu materijala, a ne kao presuda. Ko objavljuje medije koje šalju korisnici ili označava AI sadržaj po pravilima Evropske unije, detektorom može da provjeri šta mu stiže; označavanje ostaje njegov posao. Ars Technica kao dopunu navodi standard C2PA, koji autentičan snimak potpisuje pri nastanku, i podsjeća da Googleovi telefoni Pixel to već rade.